
U depou
Sve se danas, kažu, može sažeti i objasniti u nekoliko rečenica. Nema više potrebe da čitate, a kamoli da slušate spore podcaste. Pogotovo nema potrebe da čitate starinske debele knjižurine kojih ima još samo u knjižničnim depoima. U novom vremenu čitaju se novi pisci koji nam govore nešto o nama i o našem svijetu – tako tvrde pogotovo mladi koji misle da je njihovo vrijeme bitno drukčije od prošlih vremena. Prošla vremena i mrtvi glasovi te sve ono što zahtijeva vrijeme i trud da bi se razumjelo pripada depoima. U današnjem svijetu sažetaka, instant kulture i umjetne inteligencije, preostale su samo uprosječene i bljutave misli. Svatko, naravno, može i dalje misliti što hoće, pisati i stvarati kreativno i originalno, ali takve su kreacije danas skoro po definiciji anakronične i osuđene su na mrak depoa.


















