Otvoreno pismo

Antonio Šiber

Audio podcast Antonija Šibera o knjigama i šire. Gotovo svaka epizoda donosi pokoji citat iz knjiga koje Šiber preporučuje, a ponekad i ismijava, a neke su epizode posvećene prije svega knjigama, i knjige su u njima glavna tema. Mnoge su epizode potaknute i aktualnim temama, ali te su teme sagledane obično drukčije od svega što se čuje u medijima. U dobroj književnosti, filozofiji i esejistici, pa i onoj staroj tisućama godina, često se može naći zdrav i posve aktualan pogled koji našim uobičajenim i svakodnevnim kritičarima redovito promiče. Knjige, uostalom, ne postoje u vakuumu. One postaju i ostaju kroz one koji ih čitaju, u svom vremenu.

Play

Open in

23 episodes
fortnightly
Avg 19 min
Croatian

Episodes 23

Newest Oldest Longest

All20 Unplayed20 In progress0 Played0

Counted on this page — what you have heard stays on this device, so it is not something the list can be paged by.

S4 · E87
October 28 · 10 min
Ropstvo našeg doba
Ideja da svatko dobiva ono što zaslužuje i da su zato jedni robovlasnici, a drugi robovi, prisutna je u brojnim religijama, a majke tereze dijele je kao hostiju i sedativ. Znanost pak nudi dodatna objašnjenja onima kojima su religiozna objašnjenja nezadovoljavajuća. Politička ekonomija je apologetska disciplina. Apologiju ovog najboljeg od svih svjetova skriva iza matematike koja navodno objašnjava sve one milijarde koje cure prema najbogatijima. Ljudi misle da ta matematika znači da je riječ o prirodnoj nužnosti. No, sama činjenica da se statistički može opisati vjerojatnost da u bacanju kocaka dobijete obje šestice, ne znači da je kockanje prirodna nužnost. Tolstoj je još davne 1900. godine shvatio laži religije i znanosti u opravdavanju nepravde i ropstva, a njegov je esej 'Ropstvo našeg doba' aktualan kao da je napisan jučer.
S4 · E86
October 11 · 20 min
Sutra je subota
'Sutra je subota' kažemo sretni petkom, a 'sutra je ponedjeljak' kažemo nedjeljom, pomalo tužni što je i još jedan vikend kojem smo se u petak radovali tako brzo prošao. A onda opet ispočetka. To odmotavanje dána ima sasvim poznat kraj, iako ne znamo kad će on biti za svakog od nas. Pa ipak sebi lažemo ponedjeljcima i petcima i svim drugim danima u tjednu i ustajemo i opet kao i prošli put, kao da je sve u redu i kao da će sve biti u redu, premda ništa, naravno, na kraju neće biti u redu. Preživjeti možemo samo uz obećanje čokolade i sladoleda, kao kad smo bili djeca koju su majke tješile da će sve biti dobro i da se ne trebamo ničega bojati. No, ni sladoled ni čokolada neće pomoći ako ih nemamo s kim pojesti, s nekime s kojim ćemo im se zajedno radovati i zajedno ustajati ponedjeljcima. S nekime koga volimo. Epizoda donosi i osvrt na knjigu Frode Gryttena 'Sutra je ponedjeljak'.
S4 · E85
September 27 · 34 min
Vuk i sedam vukovića
Svaki onaj koji samo čeka svoju mjesečnu plaću, umjesto da preprodaje stanove u Dubaiju i na Šestinskom vrhu, najobičniji je uhljeb. I nikad nećemo biti kao Singapur ako ne porazimo sve te silne uhljebe ili ih barem ne preodgojimo tako da postanu mešetari stanovima. Taj će se preodgoj odvijati u menadžerskim školicama, a narod će obrazovati i voditi ozbiljni ljudi s diplomama kembridža i oksforda, vukovi i vukovići s Wall Streeta koji okreću milijune dolara u ekonomskoj primjeni najnaprednije znanosti. 'Zamislite vladu u kojoj bi bili Nenad Bakić, Mate Rimac, Velimir Šonje, Vuk Vuković, Ivica Puljak, Andrija Čolak, Igor Rudan, plus par superplaćenih hired gunsa iz jakih svjetskih korporacija i uspješnih stranih institucija. Imali bi Singapur za deset godina.'
S4 · E84
September 10 · 12 min
U depou
Sve se danas, kažu, može sažeti i objasniti u nekoliko rečenica. Nema više potrebe da čitate, a kamoli da slušate spore podcaste. Pogotovo nema potrebe da čitate starinske debele knjižurine kojih ima još samo u knjižničnim depoima. U novom vremenu čitaju se novi pisci koji nam govore nešto o nama i o našem svijetu – tako tvrde pogotovo mladi koji misle da je njihovo vrijeme bitno drukčije od prošlih vremena. Prošla vremena i mrtvi glasovi te sve ono što zahtijeva vrijeme i trud da bi se razumjelo pripada depoima. U današnjem svijetu sažetaka, instant kulture i umjetne inteligencije, preostale su samo uprosječene i bljutave misli. Svatko, naravno, može i dalje misliti što hoće, pisati i stvarati kreativno i originalno, ali takve su kreacije danas skoro po definiciji anakronične i osuđene su na mrak depoa.
S4 · E83
August 20 · 20 min
Pet milijuna oznojenih crnčića
Jason Arday bio je profesor na Cambridgeu. Njegov je znanstveni opus bio skroman, a vjerojatno i djelomično plagiran. Njegova je biografija bila puna grotesknih izmišljotina. Brojni su učenjaci digli galamu o tome da takva lažljiva osoba skromnog znanstvenog postignuća ne može biti profesor na Cambridgeu, a mnogi su tvrdili i da je na to mjesto izabran samo zato što je crnac. Pronađen je mrtav 14. kolovoza, u stanu svoje majke. Umjesto diskusije o tome tko je bio Arday, u ovoj se epizodi raspravlja o vrijednosti veličanstvenog Cambridgea, te drevne institucije u kojoj obožavaju prinčeve i princeze te ima li u tom Cambridgeu uistinu ljudske i znanstvene vrijednosti spram koje bi se Ardayev slučaj mogao pozicionirati. Ima li u Cambridgeu, a i šire, vrhunskih svjetskih lažljivaca, i gadova mnogo većih od Ardaya?
S4 · E82
July 27 · 34 min
Kič znanosti
Objašnjavanje znanosti u medijima i na javnim predavanjima naziva se popularizacijom i promocijom znanosti. O znanosti se u takvim prilikama rijetko kad išta čuje. Umjesto toga, nameće nam se figura popularizatora, vrhunskog svjetskog znanstvenika i erudita, koji suznih očiju gleda u daljinu i propovijeda o plavoj točki u beskraju i velikanima na čijim ramenima stoji, koji su zadužili čovječanstvo jednako kao što ga i on upravo zadužuje. Popularizacija znanosti danas je grozan kič. Laže se i uljepšava zbog brojnih interesa. Govori se o znanstvenim mitovima, a izbjegavaju se važne stvari. Predstavljajući navodnu stvarnost znanosti, popularizatori je maskiraju kičem. Kiča u znanosti ima bezbroj vrsta, a stigao sam dotaknuti tek humanistički, vjerski, racionalistički, (auto)biografski i modni znanstveni kič.
S4 · E81
June 28 · 21 min
Kad kulturni građani plješću
Kako se određuje tko je najveći hrvatski pisac? Opće je poznato da je to, a tko drugi nego Miljenko Jergović, naravno, no kako kulturni hrvatski građani to znaju? Znaju po nagradama koje ovome svako malo netko uruči te ga proglasi najvećim hrvatskim piscem, a kulturni mu građani plješću, iako obično nemaju pojma ni o tome kakva je nagrada, a ni o tome što je ovaj, ili bilo tko drugi kome plješću, pisao ili radio. U ovoj se epizodi istražuje tko su ti fini građani koji plješću, plešu menuet, šalju djecu u oksforde da dobiju oksfordske tute koje nabijaju na glave, s prigodnim rolama papira, te zašto su nagrade zapravo prilika onima koji ih dodjeljuju da se nagrađenima obilno poseru na glavu, kako to sočno kaže, a tko drugi nego Bernhard.
S4 · E80
June 2 · 14 min
Nahranit ću te ljubavlju
Kažu neki da je ljubav kad se dvoje ljudi svaki dan dogovaraju što će jesti, sve dok jedno ne umre. To je pomalo tužna ali nimalo trivijalna definicija, a hranu i kuhanje trivijalnima mogu doživljavati samo oni koji nemaju pojma ni o ljubavi ni o zadovoljstvu onih koji jedu, a kojima smo to zadovoljstvo sposobni i voljni priuštiti. U jednom paralelnom životu koji je mogao biti, a ipak nije bio, trebao sam biti kuhar u vrtiću, čini mi se, ili indijanac Chirapewa na samrti u bolničkoj sobi za izolaciju, kojeg život napušta zato što baš ništa više ne može pojesti. Ljubav ga je spasila.
S4 · E79
May 6 · 16 min
Živio Josip Radnik!
I Goldmanica i ja smo, doduše zakratko, mislili da u kršćanstvu možda i ima vrijednosti i snage za oslobođenje potlačenih. Nietzsche je pak zapisao da je postojao samo jedan kršćanin koji je umro na križu, a da je cijelo kršćanstvo vrsta nesporazuma. Treba zato pripaziti da vam blaženi Stepinac ili nuncij Lingua na prvi maj ne podvale svetog Josipa Radnika kao ikonu radničkog oslobođenja. U Hrvatskoj, doduše, Prvi maj i nije praznik rada nego obljetnica vojno-redarstvene akcije 'Bljesak' na čijem se obilježavanju često nose crne majice s oznakama 'Za dom spremni!'. Josip Radnik je tu da sve to blagoslovi, kao znak vjekovne hrvatske vjernosti Katoličkoj crkvi, dok cvrči meso na roštilju, a domoljubni radnici pjevaju budnice.
S4 · E78
April 28 · 22 min
Mulj nacionalnih znanstvenih kriterija
Danas su na snagu stupili Nacionalni sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji koji propisuju horizontalne i vertikalne, a i sve druge kriterije za izbore na znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta. Želite li u Hrvatskoj biti znanstvenik, morate prije svega biti izvrsni i kompetitivni te nadmašiti minimalni broj citata koji se dobiva linearnom kombinacijom minimalnog broja citata u poljima izbora na temelju postotaka vašeg znanstvenog doprinosa u poljima izbora. Poželjno je, usto, i da imate svoj centar izvrsnosti, kao i predsjednik Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj koji je potpisao Nacionalne kriterije.
S4 · E77
April 14 · 19 min
Ispravan način
Tvrde da postoje ispravni načini na koje bi trebalo biti, iako su im načini licemjerni, glupi, bizarni i odbojni. Tvrde da postoje vrijedni i bezvrijedni, marljivi i lijeni, a sebe uvijek, naravno, ubrajaju u marljive i vrijedne. Bivanje poistovjećuju s igranjem uloga, a svoje veličanstvene uloge i činove zapisuju i na nadgrobne spomenike. Može li se život živjeti drukčije ili tako misle samo lude? Tko je, uostalom, luda i treba li uvažavati kategorije normalnog i ludog kako ih definiraju državni inspektori s brkovima? Epizoda donosi i opis susreta A. Šibera koji je tek diplomirao i hrvatske fizičarske legende u liftu fakulteta za fiziku, a spominju se i golubovi i pletilje. #Hamvas #Watts
S4 · E76
March 28 · 22 min
Vijenac šarlatanskih besmislica
Svi danas pišu pjesme, no malo je onih koji zadovoljavaju stroge kriterije načitanih i avangardnih mudraca u povjerenstvima za dodjelu nagrada. Traži se eruditska poezija koja će zgroziti malograđanina filigranskim prdcima viktorijanskih djevica, puna svježe energije karakteristične za različite odvjetke modernističkih prosedea. To je poezija namijenjena čitanju u odabranim krugovima, koju razumiju samo beskrajno ambiciozni i dobro pozicionirani književni teoretičari, koji su zato išli u škole. Kome bi se još danas, uostalom, uopće i pisala poezija, osim književnim teoretičarima iz povjerenstava za dodjelu potpora i prestižnih književnih nagrada? Epizoda je potaknuta dodjelom nagrade 'Goranov vijenac' Milku Valentu koja mu je naknadno oduzeta, uz nadahnuto teorijsko objašnjenje varljivog žirija.
S4 · E75
March 19 · 17 min
Znanost o bolesti i smrti 8: epruveta posljednje nade
Na samom kraju života, kad sve terapije zakažu i kad su im organizmi potpuno zdrobljeni rakom i tretmanima, bolesnici se nađu u klaustrofobičnoj situaciji kad shvate da nikakvog lijeka za njih više nema i da je smrt svega dva koraka od njih. Tada često postaju plijenom ubojica, vlasnika privatnih klinika, u kojima se pretvaraju da liječe rak – za svega 30000 €, s popustom. Bolesnika stranim i učenim riječima, riječima najnaprednije znanosti uvjeravaju kako je sva sreća da je stigao kod njih jer bi u javnoj bolnici u kojoj se liječio zadnjih sedam godina svakako za koji mjesec bio mrtav. U istoj klinici, istim metodama koje primjenjuju i na njemu, poboljšavaju i 'seksualno zadovoljstvo žena, tretmanom intimnog područja'. Thomas Bernhard bi, naravno, imao svašta za reći o svemu tome.
S4 · E74
February 18 · 28 min
Opera za tenora, zbor znanstvenika i Jeffreya Epsteina
Jeffrey Epstein na LinkedInu se opisivao kao 'znanstveni filantrop'. Na njegovom je profilu pisalo: 'Gospodin Epstein pridonio je mnogim važnim znanstvenim pothvatima i konferencijama. Njegov rad podržao je eminentne znanstvenike diljem svijeta, dobitnike Nobelove nagrade i poznate velikane poput Stephena Hawkinga'. Eminentni znanstvenici vole svaki dodatni dolar zato da se mogu preseravati po uglednim konferencijama na kojima se sastaju najpametniji (...) ljudi na svijetu da raspravljaju o znanosti podmlađivanja koju će primijeniti na svoje bogate mecene koji seksualno zlostavljaju maloljetnike. Epstein nije nikakav eksces – on je logičan proizvod sustava vrijednosti, trule znanosti i krajnje iskvarenih ljudi kojima krvoločna masa kliče.
S4 · E73
February 7 · 19 min
Mačja posla
Nema sumnje da bi mačke na pitanje o smislu života odgovorile 'Mijau!", ako bi se uopće udostojile odgovarati, no to nikako ne znači da se u vezi s tim od njih ništa ne može naučiti. I zen mudraci, na kraju, često odgovaraju poput mačaka, a ipak se od nekih od njih ponešto i da naučiti. Tako je i s mačkama – nisu sve pretjerano inspirativne, ali neke uistinu jesu, iako ih nijedan udžbenik povijesti ni filozofije neće spominjati. Ljudi često zavide mačkama na njihovoj mudrosti, a neki ih zbog toga i mrze. Oni koji pak osvijeste ideju mačkastosti obično ih zavole i shvate da se od njih može puno naučiti, pogotovo o uživanju u životu koji živimo, umjesto razmišljanja o svim onim životima koje smo mogli živjeti.
S4 · E72
January 28 · 12 min
Biti negdje
Što znači 'biti negdje' i je li u tome važnije 'negdje' ili 'biti'? Oni kojima je važnije 'negdje' bjesomučno putuju, sve dok ne obiđu sve zemlje svijeta, a potom napišu i knjige o tome. Iz njih se, doduše, vidi 'negdje', iz te beskrajne kolekcije fotografija, anegdota i navodnih uvida 'u druge kulture', ali se ne vidi da su tamo i 'bili'. Biti se može i na najmanjem mjestu, možda se tamo zapravo i najlakše bude, na tom najmanjem mjestu koje poznajemo u svim sezonama godina koje se odmotavaju, u hladu jabuke ili u vinogradu, zajedno s Belom Hamvasem koji u rujnu zoba bobe slatkih sorti muškata.
S4 · E71
January 16 · 6 min
Znanost o bolesti i smrti 7: predsmrtno pokajanje
Predsmrtno pokajanje 'oholih', onih koji su ismijavali i ponižavali sve u što se vjeruje i po čemu se živi, što omogućava da se umre u navodnom miru, najbolji je dokaz da je sve ipak u redu s načinom na koji se živi, i da i oholi i bijesni na kraju popuste i pokleknu. Ohole će u red dovesti bolest i bol, to će ih konačno prisiliti da pognu glave i pokaju se. 'Pokajte se i obratite da se izbrišu grijesi vaši.' - Djela apostolska 3:19. #Bernhard #Mraz #pokajanje
S4 · E70
January 10 · 23 min
Akademik Thompson – remix
U remiksanoj epizodi objašnjavam zašto je nužno da Thompson čim prije postane akademik, jedan od besmrtnika u hrvatskoj katedrali duha – HAZU-a. Tamo on ima ogroman broj poklonika koji napamet znaju njegove pjesmice te koji o njemu i knjige pišu. Akademici su naše blago, to je svima poznato, ali je ipak manje poznato zašto toliko vole Milu Budaka te ustaški, pardon, drevni hrvatski pozdrav 'Za dom spremni'. U ovoj se epizodi i to razjašnjava. U remiksu je izbačeno sve donekle inteligentno što je bilo u ranijoj epizodi pa je pogodan za sve uzraste i profile slušatelja, uključujući i hrvatske domoljube koji nazivaju one koji ne vole Thompsona kurvama srbskim.
S4 · E69
January 4 · 10 min
Živjeti danas
Za vremenom budućim plače se uvijek u vremenu sadašnjem. Posljedica je to drevne odluke kad smo zbog straha od zima trošili ljeta, marljivo skupljajući plodove i sjeme, uvijek strepeći zbog vremena budućeg. Tako smo davno odlučili odgoditi život iz vremena sadašnjeg u vrijeme buduće, kad će konačno sve biti kako je oduvijek i trebalo biti i kad ćemo konačno zagrliti sve one koje smo u međuvremenu zaboravili grliti. Nitko ne živi u vremenu sadašnjem, samo se raduje ili očajava zbog vremena budućeg u kojem bi se svakako moglo živjeti bolje, mnogo bolje.
S4 · E68
Dec 27, 2025 · 17 min
Kako je Thompson prestao biti ustaša – remix
U ovoj remiksanoj epizodi o Thompsonu i njegovim koncertima posebno je istaknuto kako je Thompson prestao biti ustaša i postao veliki domoljub i heroj hrvatskog katoličanstva – spasitelj naroda koji svoje molitve, s gigantskim mačem u rucu, šalje Gospi od dronova. Iz remiksa je izbačeno sve donekle inteligentno što je bilo u ranijoj epizodi pa je on pogodan za sve uzraste i profile slušatelja, uključujući i hrvatske domoljube koji nazivaju one koji ne vole Thompsona govnima jugoslavenskim te im psuju mater po Facebooku.

Showing 1–20 of 23 episodes