Skip to content
Sign in
Artwork for Artivist
Arts

Artivist

Artivist

Dobro došli u Artivist podcast. Mi smo ljubitelji umjetnosti i dobrih priča. Volimo razgovarati o umjetničkim djelima iz raznih perspektiva pa zavirujemo u kontekst u kojem su djela nastala i povezujemo ga s današnjim svijetom.

Play
Open in
  • 15 episodes
  • monthly
  • Avg 36 min
  • Croatian

Episodes 15

NewestOldestLongest
All15Unplayed15In progress0Played0
  • S1 · E15
    August 21 · 38 min

    S2EP5 Kakve veze mljevene mumije imaju sa slikarstvom?

    U ovoj epizodi pričamo o pigmentima bizarnog porijekla koji su završili na paletama slavnih slikara. Spominjemo Diega Velázqueza, Vincenta Van Gogha, El Greca i Edwarda Burne-Jonesa između ostalih. Otkrivamo kako su se proizvodili pigmenti od mljevenih mumija, sušenih kukaca i kravljeg urina. Koliko je važno znati porijeklo proizvoda koje koristimo i oslobađa li nas neznanje od odgovornosti? Diego Velázquez, Krunidba Bogorodice, 1635–6. https://www.museodelprado.es/coleccion/obra-de-arte/la-coronacion-de-la-virgen/5f39f2cc-0197-4522-aecf-1d8e3b2e4ae7 Edward Burne-Jones, Posljednji san kralja Arthura u Avalonu, 1881.–98. https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Burne-Jones_Last_Sleep_of_Arthur_in_Avalon_v2.jpg Mumija smeđa u tubi https://harvardartmuseums.org/tour/770/slide/12414 Vincent Van Gogh, Zvijezdana noć, 1889. https://en.wikipedia.org/wiki/File:Van_Gogh_-_Starry_Night_-_Google_Art_Project.jpg El Greco, Plemić s rukom na prsima, 1580. https://www.museodelprado.es/en/the-collection/art-work/the-nobleman-with-his-hand-on-his-chest/9cb73bdf-66e8-4826-a79c-5de2b15a1da6 Nepoznati nizozemski slikar, Portret Žene, 1623. (HAZU Strossmayerova galerija, Zagreb) https://dizbi.hazu.hr/?pr=i&id=2683487

  • S1 · E14
    July 10 · 38 min

    S2EP4 Plači kad me vidiš: ekstremna ljeta i baština

    U ovoj epizodi istražujemo kako su klimatske anomalije, od ljetnog snijega u Rimu do godine bez ljeta, ostale zabilježene u umjetnosti i baštini. Uspoređujemo pejzaže Caspara Davida Friedricha prije i nakon erupcije vulkana Tambora, pokazujući kako su klimatske promjene ostale dokumentirane na samom slikarskom platnu. Naposljetku, razgovaramo o tome kako klima, osim što pokreće masovne seobe ljudi, utječe i na migraciju kulturne baštine. Masolino da Panicale, Fondazione di Santa Maria Maggiore, 1423–29. https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Masolino,_fondazione_di_santa_maria_maggiore.jpg Kamen gladi u Děčínu, https://www.npr.org/2018/08/24/641331544/drought-in-central-europe-reveals-cautionary-hunger-stones-in-czech-river Caspar David Friedrich, Redovnik pokraj mora, 1808–1810. https://en.wikipedia.org/wiki/File:Friedrich,_Caspar_David_-_M%C3%B6nch_am_Meer_-_Alte_Nationalgalerie_in_Berlin.jpg Caspar David Friedrich, Dva čovjeka pokraj mora, 1817. https://en.wikipedia.org/wiki/File:Caspar_David_Friedrich_-_Two_Men_by_the_Sea_-_WGA8249.jpg Znanstvena istraživanja o umjetnosti i godini bez ljeta: https://www.researchgate.net/publication/334584078_Paintings_in_the_Year_Without_a_Summer & https://hal.science/hal-00296303/file/acp-7-4027-2007.pdf Štajerski slikar, oko 1400., Krunjenje Bogorodice https://sgallery.hazu.hr/slike-katalog/sg-20/

  • S1 · E13
    June 19 · 32 min

    S2EP3 Suveniri prije magneta za frižider: Što kupuju mladi Britanci na Grand Touru?

    Puno raskošnija preteča današnjih maturalaca i apsolventskih putovanja bio je Grand Tour. To je bilo obrazovno putovanje europske elite, koje početkom 18. stoljeća postaje uobičajena praksa među mladim bogatašima sjeverne Europe, a osobito među Britancima. Kao što i mi danas s putovanja volimo donijeti suvenire, tako su to htjeli i oni. Međutim, njihovi suveniri bili su znatno vrijedniji, kupovali su umjetnine. U ovoj epizodi pričamo o dvoje umjetnika koji su u Grand Touru vidjeli izvrsnu poslovnu priliku. Donosimo i priču o jednom Škotu koji je skrenuo s uobičajene rute te stigao do Splita i oduševljen Dioklecijanovom palačom, otkrio Britancima grad podno Marjana. Rosalba Carriera, Luj XV. Francuski (1710. – 1774.) kao dofen, 1720–21. https://it.wikipedia.org/wiki/File:Rosalba_Carriera_-_Louis_XV_of_France_as_Dauphin_(1720-1721)_-_Google_Art_Project.jpg Canaletto, Piazza San Marco, 1730–34. https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Piazza_San_Marco_with_the_Basilica,_by_Canaletto,_1730._Fogg_Art_Museum,_Cambridge.jpg Robert Adam, Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian at Spalatro in Dalmatia, tiskana u Londonu 1764, digitalizirana verzija: https://archive.org/details/RuinspalaceEmpe00Adam/page/4/mode/2up

  • S1 · E12
    May 16 · 34 min

    S2EP2 Tko posjeduje lice države? Politički portret od blata Jajca do zlata Mar-a-Laga

    U ovoj epizodi promišljamo politički portret kao alat moći, od antičkih kovanica do suvremenog brendiranja. Pratimo put lica od Lizipova Aleksandra Velikog i Augustinčićeva Tita u šinjelu, do Nemonovih bisti Churchilla i Trumpovih zlatnih kovanica. Razgovaramo o tome kako politički portret služi kao sidro stabilnosti u krizama ili kao agresivna okupacija javnog prostora. Na kraju, promatramo što ostaje od ideološke ikone Lenjina kad ju francuski umjetnik Arman dekonstruira. Lizip, Aleksandar Veliki, rimska kopija, Louvre https://commons.wikimedia.org/wiki/File:AlexandreTheGreat_Louvre.jpg Kovanica s likom Aleksandra Velikog https://collections.museumsvictoria.com.au/items/77874 Kovanica s likom Donalda Trumpa https://edition.cnn.com/2026/03/19/politics/liberty-coin-trump-size Putovnica s likom Donalda Trumpa https://www.bbc.com/news/articles/cr5pn1ngerpo Ulaznica “America The Beautiful” u nacionalne parkove u SAD-u s likom Donalda Trumpa https://www.npr.org/2026/01/09/nx-s1-5672341/national-park-updates-guidelines-stop-visitors-defacing-trump-picture-pass Antun Augustinčić, Tito u šinjelu, 1947./48. https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Tito_spomenik1.JPG Oscar Nemon i njegova skulptura Winstona Churchilla u House of Commons u Londonu, Churchillova bista Oscara Nemona https://oscarnemon.org.uk/history/nemon-and-churchill/ Arman, Interprétations Dialectiques Marxistes-Léninistes, 1992. https://postimg.cc/wtXfbvp7

  • S1 · E11
    April 29 · 31 min

    S2EP1 Robert Frangeš Mihanović: Umjetnik koji nije dočekao postavljanje svog najpoznatijeg spomenika

    Svi znamo tko nas dočekuje na izlasku iz Glavnog kolodvora u Zagrebu. Kralj Tomislav! No, tko je bio čovjek koji mu je udahnuo život i zašto je trebalo čak 23 godine da njegov konjanik zauzme današnje mjesto? U ovoj epizodi razgovaramo o tome kako se reciklira povijest, od namještaja stare zagrebačke katedrale u umjetnikovu dnevnom boravku do gradnje obiteljskog doma na mjestu nekadašnjeg groblja. Istražujemo zašto Robert Frangeš Mihanović svoje najpoznatije javne skulpture, poput Tomislava i zdenca Elegija, nije dočekao na lokacijama na kojima se danas nalaze te kakve priče stoje iza njihova dolaska na cilj. Robert Frangeš Mihanović, Kralj Tomislav https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Spomenik_kralju_Tomislavu_-_Zagreb_(cropped).jpg#/media/File%3ASpomenik_kralju_Tomislavu_-_Zagreb.jpg Fotografije Elegije i Ville Frangeš https://postimg.cc/gallery/zgm5sdN Razglednica s crvenom zvijezdom ispred Umjetničkog paviljona u Zagrebu, 1945. https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Red_Star_on_King_Tomislav_square_postcard,_1945.png

  • S1 · E10
    April 1 · 1 hr 8 min

    EP10 Jutro u Atelijeru Meštrović: Kakav je vaš doživljaj?

    U ovoj epizodi mijenjamo pravila: izlazimo iz studija, a riječ prepuštamo vama. Pozvali smo vas da prošetate novim stalnim postavom, zastanete, podijelite dojam… i upravo su ti vaši glasovi postali srce ove epizode. Vaša zapažanja, pitanja i osobne perspektive otvaraju nove načine gledanja na skulpturu, umjetnika i sam muzej. U razgovoru s autoricom postava, Barbarom Vujanović, otkrivamo kako je nastajala nova koncepcija Atelijera. No ono što ovu epizodu čini posebnom jest otvoren dijalog – Barbara je, potaknuta vašim komentarima, velikodušno dijelila procese, dileme i ideje, ali i slušala, pitala, propitivala. Ovo je epizoda o zajedničkom promišljanju muzeja danas kao prostora susreta, razmjene i stvaranja značenja. Više o Atelijeru: https://mestrovic.hr/atelijer-mestrovic/

  • S1 · E9
    March 19 · 44 min

    EP9 Prekasno za početak? Pet umjetnika koji su dokazali suprotno

    Laura i Mate razgovaraju o umjetnicima koji nisu krenuli “na vrijeme”, nego baš onda kad život postane kompliciran. Od burzovnih slomova i fizičkog rada do kasnih odluka i potpune promjene karijere, otkrivaju kako su osobne krize, slučajni susreti i unutarnji porivi oblikovali neke od najvažnijih umjetničkih priča. Zašto netko tek u tridesetima, četrdesetima ili čak u mirovini počinje stvarati? I što se događa kada iskustvo života počne voditi, umjesto ranog talenta? Fotografije Eve Arnold: https://www.evearnold.com/intimate-portraits Eve Arnold, A Babies First Five Minutes, 1959. :https://www.holdenluntz.com/artists/eve-arnold/a-babies-first-five-minutes/ Matija Skurjeni, Prvi kozmonautski par, 1963. DSC01002R.WEB_.jpg Vasilij Kandinski, U svijetlom ovalu, 1925. https://www.museothyssen.org/en/collection/artists/kandinsky-wassily/bright-oval Paul Gauguin, Velika Tahićanka, 1898. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/dd/Gauguin_Femme_Tahitienne_II.jpg Henri Rousseau, San, 1910. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/eb/Henri_Rousseau_-_Le_R%C3%AAve_-_Google_Art_Project.jpg Laurina prijateljica Tina Oršolić Dalessio, doktorica prava i akademska slikarica https://www.instagram.com/tinaorsolicdalessio?utm_source=ig_web_button_share_sheet&igsh=ZDNlZDc0MzIxNw==

  • S1 · E8
    February 24 · 38 min

    EP8 Premladi za remek-djela? Pet umjetnika koji su stvarali povijest u ranim dvadesetima.

    Laura i Mate razgovaraju o pet umjetnika koji su vrlo mladi stvorili značajna djela. Otkrivaju koje su okolnosti, od djetinjstva i gradova u kojima su živjeli do mentora koji su ih oblikovali, bile presudne za razvoj njihova umjetničkog talenta. Ivan Meštrović, Zdenac života, 1905. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/d3/Zdenac_%C5%BEivota_-_Fontaine_de_vie.jpg Michelangelo, Pietà, 1498–99. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/65/Pieta_de_Michelangelo_-_Vaticano.jpg Albrecht Dürer, Autoportret s čičkom, 1493. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/cc/Portrait_de_l%27artiste_tenant_un_chardon_-_Albrecht_D%C3%BCrer_-_Mus%C3%A9e_du_Louvre_Peintures_RF_2382.jpg Artemisia Gentileschi, Suzana i starci, 1610. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/04/Susanna_and_the_Elders_%281610%29%2C_Artemisia_Gentileschi.jpg/960px-Susanna_and_the_Elders_%281610%29%2C_Artemisia_Gentileschi.jpg Frida Kahlo, Autoportret u baršunastoj haljini, 1926. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/6/67/Self_Portrait_in_a_Velvet_Dress.jpg

  • S1 · E7
    February 8 · 38 min

    EP7 Slikati riječima: Gdje nas vodi promptografija?

    U ovoj epizodi Laura i Mate razgovaraju o novoj vrsti vizualnog stvaranja u kojoj nema kista, dlijeta ni fotoaparata, već samo riječi i umjetna inteligencija. Otvaraju pitanja fake newsa, budućnosti umjetnosti i istine, te granica kreativnosti i autorstva u dobu AI-ja. Boris Eldagsen, PSEUDOMNESIA Fake Memories, work in progress, 2022 – ongoing co-produced by the means of AI https://www.eldagsen.com/sony-world-photography-awards-2023/ Miles Astray https://petapixel.com/2024/06/12/photographer-disqualified-from-ai-image-contest-after-winning-with-real-photo/ Phillip Toledano, Another America projekt: https://www.lensculture.com/articles/phillip-toledano-another-america-ai-generated-photos-from-the-1940s-and-50s Giotto, Posljednji sud, 1306. (Cappella degli Scrovegni, Padua): https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/16/Last-judgment-scrovegni-chapel-giotto-1306.jpg

  • S1 · E6
    January 17 · 25 min

    EP6 Egon Schiele: Tijelo i nelagoda

    U ovoj epizodi Laura i Mate razgovaraju o Egonu Schieleu i izložbi Egon Schiele UNSEEN u MUO Galeriji. Mate govori iz perspektive koautora izložbe, nastale u suradnji s dr. sc. Antoniom Došen, voditeljicom Zbirke grafike Muzeja za umjetnost i obrt. Razgovaraju o životnim okolnostima Egona Schielea i njegovih modela, nelagodi koju njegova djela i danas izazivaju kod promatrača, te o tome kako je bilo živjeti u vremenu neposredno prije i tijekom Prvog svjetskog rata. Autoportret: https://repozitorij.muo.hr/?pr=i&id=66529 Majka i dijete: https://repozitorij.muo.hr/?pr=i&id=66597 Klečeći ženski akt: https://repozitorij.muo.hr/?pr=i&id=66599 Studija portreta gospođe Edith Schiele: https://repozitorij.muo.hr/?pr=i&id=66602 Studija portreta glave djevojke (Hilda Ziegler): https://repozitorij.muo.hr/?pr=i&id=66603

  • S1 · E5
    Dec 16, 2025 · 32 min

    EP5 Marina Abramović: Nikad bliža

    Umjetnički performans katkad se čini trivijalnim, ponekad pretencioznim, mnogima nerazumljivim. Je li tako i s radom Marine Abramović? Laura i Mate zavirit će u njen život i opus. A trenutak u kojem se s Marininim djelima izbliza možemo i upoznati - u Ljubljani i u Beču - idealan je za takvo razotkrivanje. Radovi o kojima govorimo: The Artist Is Present (2010) https://www.moma.org/calendar/exhibitions/964 Ritam 0 (1974) https://www.moma.org/audio/playlist/243/3118 Ritam 5 (1974) https://www.guggenheim.org/artwork/5190 Balkan Baroque (1997) https://www.moma.org/audio/playlist/243/3126 Breathing In / Breathing Out (1977), s Ulayem https://www.stedelijk.nl/en/collection/9811-ulay-breathing-out-breathing-in-%28performance-10%29 Rest Energy (1980), s Ulayem https://www.moma.org/audio/playlist/243/3120 Ljubavnici: Hod po Kineskom zidu (1988) https://www.moma.org/audio/playlist/243/3125 Trenutne izložbe Marine Abramović i suradnje s Ulayem: Beč, Albertina Modern https://www.albertina.at/albertina-modern/ausstellungen/marina-abramovic/ Ljubljana, Cukrarna https://cukrarna.art/en/program/exhibitions/33/ulay-marina-abramovic/ Napomena: izložba Marina Abramović: Balkan Erotic Epic u Manchesteru završila je neposredno prije objave ove epizode, ali je važna za kontekst razgovora. https://www.visitmanchester.com/event/marina-abramovi%C4%87%3A-balkan-erotic-epic/101561101/

  • S1 · E4
    Sep 20, 2025 · 33 min

    EP4 Zašto kosturi plešu u crkvi u Bermu?

    U Bermu plešu kosturi već pet stoljeća. Baš o tome u ovoj epizodi razgovaraju Laura i Mate - što nam ova srednjovjekovna slika govori o odnosu prema smrti, društvenim hijerarhijama i cenzuri; od kud Vincentu iz Kastva i njegovoj radionici ideje za freske. Danse Macabre Camille Saint-Saënsa https://www.youtube.com/watch?v=YyknBTm_YyM&list=RDYyknBTm_YyM&start_radio=1 Iz knjige Branka Fučića, Vincent iz Kastva, Zagreb/Pazin: Kršćanska sadašnjost/Istarsko književno društvo «Juraj Dobrila», 1992. Reprodukcija freske - str. 100. - 101. Poredak likova na prizoru - str. 96. Prikaz grafike i freske u paraleli za prizor Kolo sreće - str. 120. - 121. https://postimg.cc/gallery/b8kqMKr Popis mrtvačkih povorki po Europi: https://www.lamortdanslart.com/danse/dance.htm#a Važne informacije:https://donart.uniri.hr/djela-i-narucitelji/arhitektura/crkva-sv-marije-na-skrilinah-beram/ Koga zvati za pristup crkvi:https://www.istria-culture.com/crkva-sv-marije-na-skriljinah-i8

  • S1 · E3
    Sep 17, 2025 · 32 min

    EP3 Julije Klović: Renesansa u džepu

    Laura i Mate razgovaraju o Juliju Kloviću, majstoru minijatura kojeg je život odveo iz Grižana u Rim. Otkrijte njegove naručitelje, pogled na tijelo u umjetnosti i zašto njegove minijature i danas djeluju “monumentalno” – čak i na ekranima mobitela. Julije Klović, Adam i Eva (iz Časoslova Farnese) 1537. - 1546. https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Giulio_Clovio_-_Farnese_Hours_-_Google_Art_Project.jpg El Greco, Portret Julija Klovića, 1571. https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Musée_de_Capodimonte_-_Le_Gréco,_portrait_de_Giulio_Clovio,_en_1571-572_-01.jpg Julije Klović, Uskrsli Krist, oko 1550. https://www.museodelprado.es/en/the-collection/art-work/the-risen-christ/a1107ab9-9492-4931-89e0-adab941d9ba2 Michelangelo, Krist nosi križ (iz crkve Santa Maria sopra Minerva), 1519. - 1521. https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Michelangelo-Christ.jpg

  • S1 · E2
    May 20, 2025 · 27 min

    EP2 Bista bez lica? Kako Bakić vidi Lisinskog

    U drugoj epizodi Artivist podcasta, Mladen i Mate razgovaraju o glazbeniku i kiparu – Vatroslavu Lisinskom i Vojinu Bakiću. Povod je Bakićeva bista Lisinskog u Koncertnoj dvorani u Zagrebu, a kroz nju uspoređuju njihove sudbine i otkrivaju kako kontekst oblikuje naše doživljaje umjetnosti. Vojin Bakić, Lisinski, 1974. (jedina javno dostupna fotografija djela i to nakon zagrebačkog potresa 2020. godine): https://www.instagram.com/p/C0TrhGIMMGB/?igsh=MTd4cXZlODN0ZzZjNA== Vijenac 670 – Zagonetan lik Lisinskog: https://www.matica.hr/vijenac/670/zagonetan-lik-lisinskog-29644/ Ovako Vanja Radauš prikazuje Lisinskog: https://www.hgz.hr/novosti/vatroslav-lisinski-i-hrvatski-glazbeni-zavod/, a ovako Robert Frangeš-Mihanović:https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Vatroslav_Lisinski_Robert_Frange%C5%A1_Mihanovi%C4%87.jpg

  • S1 · E1
    Apr 8, 2025 · 25 min

    EP1 Nasta Rojc, javna rasvjeta i pralje

    U prvoj epizodi Artivist podcasta, Laura i Mate istražuju kako je rasvjeta promijenila grad i naše živote. Kroz sliku "Ilica" Naste Rojc iz 1910. godine, razgovaraju o šestinskim praljama, urbanom razvoju i transformaciji Zagreba. Poslušajte epizodu i otkrijte sve detalje! Nasta Rojc, Ilica, 1910. https://imgur.com/a/xBaU0 Zagrebački bazar Salomona Königa Zg-bazar.jpg Autoportret hrvatske slikarice Naste Rojc na izložbi o homoseksualnosti u Chicagu https://www.tportal.hr/kultura/clanak/autoportret-hrvatske-slikarice-naste-rojc-na-izlozbi-o-homoseksualnosti-u-chicagu-20250423 Nasta Rojc, Simbolistički autoportret, 1914. https://www.alu.unizg.hr/alu/cms/front_content.php?idart=2172

Showing 1–15 of 15 episodes